Sobe LIŠNIĆ


Ukratko o našoj 50. godišnjoj tradiciji - Marjan ugostiteljstvo je obiteljski obrt koji uspješno posluje vec pola stoljeca. Smješten je u samom središtu grada Osijeka, na Dravi, samo 70 metara od glavnog osjeckog trga, Trga Ante Starcevica i Konkatedrale Svetog Petra i Pavla.

Sobe Lišnić su novost u našoj ponudi ponosni smo što vam možemo ponuditi kvalitetan smještaj u sklopu kojeg se nalazi i Caffe bar Marjan u kojem možete ugodno provesti višak vremena uz partiju biljara, karata ili pikada.

Putem ove internet stranice možete i rezervirati smještaj putem interneta te vidjeti cijene najma i pogledati nekoliko informacija o nama. Nudimo vam kvalitetan i jeftin smještaj u Osijeku, uz mogucnost online rezervacija te placanja najma putem kartica!

Kako bi se mogli opustiti i uživati u biljaru i drugim zabavnim igrama, u sklopu Marjan smještaj Osijek se nalazi caffe bar u kojemu možete popiti vrhunsku kavu ili opuštajuce pice prije ili tijekom partije biljara ili nekih zabavnih igara.

Rezervacija putem interneta vas ne obvezuje, nakon što zaprimimo vaše podatke kontaktirati cemo vas putem telefona. Ukoliko rezervirate smještaj barem jedan dan ranije, u mogucnosti smo Vam osigurati i besplatan parking. Uvjerite se zašto imamo najbolji smještaj.

Smještaj


Dvokrevetna soba s bracnim krevetom

Dvokrevetna soba s bracnim krevetom

A2+1 - Za dvije osobe plus pomoćni ležaj
Površine: 22m2

Soba s 2 odvojena kreveta

Soba s 2 odvojena kreveta

A2+1 - Za dvije osobe plus pomoćni ležaj
Površine: 20m2

Dvokrevetna soba Deluxe s bračnim krevetom

Dvokrevetna soba Deluxe s bračnim krevetom

Soba - Za dvije osobe
Površine: 26m2

Trokrevetna soba Deluxe

Trokrevetna soba Deluxe

A3 - Za tri osobe
Površine: 28m2

Osijek


Ukratko o povijesti našeg grada - smatra se da je najstarije prapovijesno naselje na podrucju grada nastalo na dravskoj obali na danas jedva uocljivom uzvišenju što se pruža smjerom istok-zapad u sjevernom dijelu Retfale. Tijekom prapovijesnih i ranih povijesnih razdoblja na prostoru danas omedenom Strossmayerovom ulicom na jugu, Petöfijevom s istoka i sjevera, Mlinskom ulicom sa zapada nastala su, živjela i nestajala naselja mnogih naroda i kultura od najstarijeg neolitika do srednjeg vijeka.

Krajem I. stoljeca prije Krista Rimljani su osvojili gotovo cijelu Panoniju. U ovom dijelu Panonije na malo povišenoj desnoj obali Drave, osnovali su vojnicki logor imena Mursa. Zbog mocvarnog podrucja ovo najvece naselje u Donjoj Panoniji nastalo je u današnjem Donjem gradu. Obuhvacalo je pravokutnu površinu, i to: uz obalu Drave na sjeveru, od prostora (današnje) Carinarnice na zapadu, do Trga bana Josipa Jelacica na istoku i Frankopanske ulice na jugu. Pretpostavljeni vanjski opseg Murse zauzimao je gotovo 516.800 m2.. (Mursa je potpuno napuštena 441. godine nakon provale Huna.

Kasno srednjovjekovni Osijek izgraden je na podrucju današnje Tvrde, zapadno od podrucja na kojem je postojala i nestala rimska Mursa. Premda je novo naselje postojalo vec stoljecima, u povijesnim se vrelima spominje prvi put 1196. godine u ispravi hrvatsko-ugarskog kralja Emerika, i to u madarskom obliku Ezek. U Osijek su navracali brojni trgovci, putnici i namjernici iz udaljenijih krajeva buduci da je Osijek sredinom 12. stoljeca nadaleko poznato trgovište i mjesto kod kojeg se prelazila Drava. U drugoj polovici 15. stoljeca Osijek je mogao imati oko 2.000 stanovnika. Vecina gradana bili su obrtnici (krojaci, zlatari, kovaci, mlinari, krznari, opancari i postolari) koji su podmirivali potrebe mjesnog i dijela pokrajinskog tržišta. Osim prometnog, trgovackog, obrtnickog, upravnog i vlastelinskog središta razvio se Osijek i u vrlo znacajno kulturno žarište Slavonije.

Znajuci dobro stratešku i prometnu važnost Osijeka, zauzeli su Turci Osmanlije Osijek 1526. i gradom upravljali 161 godinu. Austrijske su vlasti, planirajuci izgradnju vojne tvrdave zapadno od gradskog zida osnovali novo naselje – Gornji grad. U ljeto ili pocetkom jeseni 1698. pocinje istocno od tvrdave osnivanje Donjeg grada. Istodobno su tvrdavu, po uzoru na nizinske nizozemske utvrde, austrijske vlasti pocele gradile te je trajala planska izgradnja od 1. kolovoza 1712. do 1722. kada je, uglavnom, dovršena. Tvrda je u prvoj polovici 18. stoljeca promijenila svoj izgled. Izgradene su zgrade za potrebe vojske, crkve, samostani i gradanske kuce u baroknom slogu.

Na tornju glavne straže nalazio se sat (1709.), a uvedena je i ulicna petrolejska rasvjeta. U Tvrdi su 1729. otvoreni gimnazija, tiskara (1735.) i njemacko kazalište, a proveden je i javni vodovod i kanalizacija, pa su s pravom Slavonci i Osjecani Tvrdu nazivali 

U južno gradsko podrucje 1792. naseljavaju se uglavnom njemacki doseljenici stvarajuci cetvrtu gradsku cjelinu nazvanu Novi grad. Od 1687. do 1783. Osijek je središte Generalkomande (glavnog zapovjedništva) za cijelu Slavoniju, a obnavljanjem županijskog uredenja 1745. postaje i središte Viroviticke županije.

Snažnije jacanje grada pocinje unifikacijom razjedinjenih njegovih dijelova 1786. i proglašenjem Osijeka slobodnim i kraljevskim gradom 1809. godine. U zamahu graditeljstva tijekom 19. i pocetkom 20. stoljeca podižu se mnoge zgrade i cijele ulice koje bitno mijenjaju izgled grada na Dravi. U to je doba Osijek poslije Zagreba gospodarski najrazvijeniji grad Hrvatske. Godine 1870. dobiva prvu željeznicku prugu, a prostornu razjedinjenost grada povezao je 1884. konjski tramvaj, tada prvi na jugoistoku Europe. Uz novi željeznicki most Dravu je premostio 1911. i novi kolni most na zidanim stupovima.

Iako se Osijek 19. i 20. stoljeca razvijao po zakonima gradova burnog industrijskog i inog gospodarskog života, ostao je gradom bujnog zelenila, travnjaka, sjenovitih perivoja, prekrasnih šetališta, posebice na obalama Drave. Doduše, u današnjem je Osijeku ostavljeno prošlosti štošta od onoga što ga je razvilo do velicine koju ima danas. U današnjici su se, pak, ucvrstili oni povijesni doprinosi koji Osijeku daju njegov poseban profil: barokna raskoš Tvrde, neoklasicisticke vedute Gornjeg i Donjeg grada, visoki dometi hrvatske secesije u Gornjem gradu, sve do arhitekture karakteristicne za 60. i 70. godine 20. stoljeca u svim dijelovima grada – pogotovu u onima koji se šire prema jugu. Šesnaest osjeckih trgova odraz su duha vremena. Raznolikih su oblika, od nepravilnog, pravilnog do poligonalnog. Razlicite su velicine, raštrkani gotovo po svim dijelovima grada. Uokolo vecine trgova trgovacke su i prometne ulice, tržnice, javne, trgovacke i stambene zgrade neposredno izmiješane restoranima, slasticarnicama, kavanama, hotelima, crkvama i kapelicama, stvarajuci tako mješavinu zgusnutih i koncentriranih namjena.

U Gornjem je gradu 9 trgova – Trg Ante Starcevica, Trg Pape Ivana Pavla I., Solarski trg, Trg Lava Mirskog, Trg slobode, Gajev trg, Trg Lavoslava Ružicke, Trg Augusta Šenoe i Trg baruna Trenka, u Tvrdi 3 – Trg sv. Trojstva, Trg Vatroslava Lisinskoga i Trg Jurja Križanica, te u Donjem gradu 3 trga – Trg bana Josipa Jelacica, Trg Josipa Runjanina i Trg Nikole Tesle te u Retfali Trg hrvatskih branitelja.

U riznicu ljepote Osijeka ubrajaju se perivoji, drvoredi kestenova, platana i lipa, šetališta i mostovi koji nadsvoduju Dravu i spajaju dravske obale. Perivoji su u ljeto bujno zeleni, a u jesen prošarani najraskošnijim bojama poput slikarske palete. Osijek ima 17 perivoja s ukupnom površinom od oko 300.000 m2, koji s medusobno povezanim šetalištima cine oko 80 km drvoreda s više od 8.000 stabala (domace vrste, pretežno lipe). Osjecanima su, ipak, najomiljenija šetališta, i to ono više kilometarsko uzduž Europske avenije i Ulice cara Hadrijana koje spaja Gornji Grad, Tvrdu i Donji grad, te Šetalište Kardinala Franje Šepera – duga promenada pored Drave od Gornjeg grada do Tvrde. To je Šetalište ukrašeno žardinijerama prepunim zelenila i istinski je ukras Osijeka.

Osjecki mostovi – pješacki viseci most, cestovno-pješacki most i željeznicki most – uranjaju u baranjska plodna polja prošarana vocnjacima, vinogradima i raznovrsnim šumskim pokrovom. Putnika-namjernika na lijevoj obali Drave docekuje miris ribe i baranjskih barskih trava.
Dr. sc. Zlata Živakovic-Kerže

Lokacija




UDALJENOSTI OD OBJEKTA
  • Centar: 90m
  • Trgovina: 50m
  • Restoran: 100m
  • Doktor: 30m
  • Ljekarna: 30m
  • Banka: 80m
  • Pošta: 100m
  • Benzinska: 1500m
  • Autobusni kolodvor: 1500m
  • Željeznički kolodvor: 1600m
  • Zračna luka: 18000m
  • Sport: 1500m
  • Nacionalni park: 14000m

Galerija slika



Sobe Lišnić







Kontakt


J.J.Strossmayera 15
31 000 Osijek

lisnic.ivan1@gmail.com

091 561 3511 / +385 31 205 130